funiQ logo

Osijek

Smješten na obali Drave, ovaj grad bogate povijesne i kulturne baštine, s mnoštvom parkova i perivoja, baroknom jezgrom Tvrđe, brojnim secesijskim građevinama ugodan je svim posjetiteljima.

Osijek Foto: Zeleni Osijek, Općina Antunovac
Osijek Foto: Zeleni Osijek, Općina Antunovac

Šetnja Promenadom uz Dravu, povratak u prošlost Tvrđe, posjet zanimljivim muzejima, odmor u gustom zelenilu parkova, vožnja biciklom ili čamcem samo su neke od aktivnosti koje vas očekuju u Osijeku. Osijek je nadaleko poznat po opuštenom i pomalo „usporenom“ načinu života svojih stanovnika koji se vrlo brzo prenese i na njegove posjetitelje. Male životne radosti poput ispijanja kave u jednom od brojnih osječkih kafića, šetnja Promenadom ili brojnim parkovima, te omiljena „slobodna aktivnost“ – promatranje ljudi, čine osječku svakodnevicu posebnom. Smješten u ravnici, niti svojom arhitekturom bitno ne odskače od ravničarskog štiha – uglavnom niske, prostrane zgrade, velikih dvorišta, široke ulice s drvoredima, i tek pokoji neboder s kojeg puca fantastičan pogled na ravnicu. Upravo te ravne površine koje dominiraju gradom učinile su Osijek vrlo pogodnim za razvoj biciklizma. Posljednjih godina biciklizam je uzeo maha i potpuno „zavladao“ ulicama Osijeka. Stoga će te u svako doba godine vidjeti više biciklista nego pješaka na ulicama koje su premrežene biciklističkim stazama. Trenutno je Osijek „najbiciklističkiji“ grad u Hrvatskoj, tj. ima najviše kilometara biciklističkih staza po glavi stanovnika.

Znamenitosti

Tvrđa

Kompleks osječke Tvrđe izgrađen je početkom 18. stoljeća s impozantnim bedemima i gradskim vratima, romaničkom jezgrom, te kvadratnim glavnim trgom. U to vrijeme Osijek je bio najvažnije vojno, gospodarsko, upravno i kulturno središte Slavonije. Tvrđa pripada najznačajnijim starim hrvatskim gradskim jezgrama i najveći je sklad baroknih vojnih zgrada očuvanih do danas. U Tvrđi su očuvane lijepe plemićke i građanske zgrade, barokni kužni pil Svetog Trojstva, fontana, zgrada Muzeja Slavonije, stara gimnazija, crkva Svetog Mihovila s vrijednim inventarom i opremom. Nakon oslobođenja grada od osmanske vlasti 1687. godine austrijske vojne vlasti pristupile su planskoj izgradnji nove tvrđave, pod nadzorom zapovjednika osječke tvrđave generala Johanna Stephana baruna von Beckersa. Podignuta je po uzoru na nizinske nizozemske vojne fortifikacije. Unutrašnjim prostorom dominiraju dvije najvažnije prometnice: Cardo (Franjevačka ulica), koja je vezala tvrđavske objekte s vojnim skladištima, i Decumanus (Ulica Franje Kuhača) koja je kao glavna magistrala povezivala istočni i zapadni dio tvrđave. Utvrda je imala četvora vrata: Nova (južna), Vodena (sjeverna), Carska (istočna) i Valpovačka (zapadna). Osječka je Tvrđa u 18. i 19. stoljeću bila multietnički grad. U njoj su živjeli domaći ljudi i doseljenici iz Štajerske, Kranjske, Bavarske, Moravske, Italije, Francuske, Ugarske, Bugarske. Strani su doseljenici učili hrvatski jezik, ali ipak su službeni jezici bili latinski i njemački. Pojedine su trgovačke obitelji govorile novogrčki i talijanski te francuski, pa tako Tvrđa ima obilježje internacionalnog, višejezičnog grada. Od četiri ulaza u tvrđavu do danas je ostao samo jedan - sjeverni, takozvana Vodena vrata. U vratima se nalazi spomen - ploča graditelju osječke tvrđave generalu Johannu Stephanu von Beckersu. Vjeruje se da je njegovo tijelo zazidano s vanjske strane bedema. Tijekom vremena vojno se značenje osječke tvrđave smanjivalo, a naročito nakon odluke cara Josipa II. iz 1783. godine kojom se vrhovno zapovjedništvo vojske za Slavoniju i Srijem preselilo u Petrovaradin. Zbog brzog razvoja ratne tehnike i skupog održavanja postojećih vojnih objekata, krajem 19. i početkom 20. stoljeća tvrđava je postala neprikladna za vojsku. Osim toga, osječka javnost i gradska uprava zahtijevali su rušenje tvrđavskih zidina jer su one ometale gospodarski razvoj Tvrđe i prometno povezivanje Gornjeg i Donjeg grada. Rušenje tvrđavskih zidina započelo je 1923. i trajalo do 1926. godine. Tako su do danas ostali očuvani samo dijelovi 1. (Karlovog) i 8. (Eugenijevog) bastiona s vodotornjem.

Tvrđa Foto: Zeleni Osijek, Općina Antunovac

Parkovi

Osijek je oduvijek bio poznat kao zeleni grad, s mnoštvom parkova, perivoja, zelenih površina. Danas na području Osijeka postoji 17 parkova, doslovno u svim dijelovima grada, tako da i u najvrućim ljetnim mjesecima na svakom koraku možete pronaći mjesto za odmor u ugodnoj hladovini. Najveći parkovi – Perivoj Kralja Tomislava te Park Kralja Petra Krešimira IV vrlo su popularna mjesta za šetnju, trčanje, vožnju biciklima, odmaranje na klupi. Oba parka zaštićena su kao spomenici parkovne arhitekture zbog svojeg vrlo vrijednog fonda biljnih vrsta.

Europska Avenija

Široka avenija ukrašena bogatim drvoredom lipa najljepša je gradska ulica. Sa sjeverne strane krasi ju jedan od najljepših nizova secesijskih zgrada s velikim predvrtovima i ukrašenim željeznim ogradama. Fasada obojenih živopisnim bojama i ukrašenim zanimljivim likovima, ove zgrade pobuđuju divljenje svakog prolaznika. S južne strane ulice smještene su upravne zgrade gospodarske komore, muzeja, suda, pošte, sve građene u historicističkom stilu, te predstavljaju idealan kontrast svojim secesijskim susjedima.

Župna Crkva Svetog Petra I Pavla

Središnjim gradskim trgom dominira Župna crkva Svetog Petra i Pavla ili osječka „Katedrala“ kako ju vole nazivati Osječani. Građena je od 1894. do 1898. godine, te je u nju uzidano preko 3,5 milijuna crvenih fasadnih opeka. Građena je u neogotičkom stilu potporom biskupa bosansko – đakovačkog Josipa Jurja Strossmayera. Zvonik visok 90 metara drži mjesto najviše građevine u Hrvatskoj izvan Zagreba te je vidljiv nadaleko u širokoj slavonskoj ravnici.

Promenada

Jedna od najdužih, ali i najljepših šetnica u Hrvatskoj prati tok rijeke Drave s obje strane. Omiljeno mjesto za rekreaciju i šetnje vikendom, vožnju biciklima, rolanje, različite manifestacije i performanse. Osječka promenada povezuje zapadni i istočni dio grada te je najjednostavniji i najljepši put ukoliko se odlučite pješačiti ili voziti bicikl. Uz Dravsku obalu usidreni su brojni brodovi prenamijenjeni u barove i restorane, a u proljetnim i ljetnim mjesecima središnji dio Promenade vrvi terasama brojnih kafića i barova koji su puni u svako doba dana.

Pješački most Promenada Foto: Zeleni Osijek, Općina Antunovac
Pješački most Promenada Foto: Zeleni Osijek, Općina Antunovac

Zoo Vrt

Osječki ZOO vrt površinom je najveći u Hrvatskoj, te nakon Zagrebačkog ima najveći broj životinjskih vrsta. Otvoren je 1955. godine i s vremenom je postao omiljeno mjesto za obiteljske izlaske i svake godine bilježi sve veći broj posjetitelja. Smješten je na lijevoj obali Drave, a do njega se lako dolazi pješice ili biciklom, Promenadom ili svojevrsnom osječkom atrakcijom – Kompom koja besplatno prevozi posjetitelje preko Drave. Kompom se mogu prevoziti i bicikli.

Copacabana

Najpoznatija osječka plaža na Dravi, nazvana po poznatoj plaži u Rio de Janeiru omiljeno je kupalište za sve generacije Osječana. Smještena je na lijevoj obali Drave, s kompleksom od 4 bazena, toboganima, uređenom pješčanom plažom na Dravi te sportskim sadržajima poput minigolfa, boćališta, kuglane, velikog šaha, terena za odbojku. Na prostoru SRC Copacabana svake godine se održava i najveći osječki festival ekstremnih sportova – Pannonian Challenge.

Park Prirode Kopački Rit

Kopački rit smješten je u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske, u trokutu što ga čine rijeke Drava i Dunav. Jedno je od najvećih preostalih prirodnih močvarnih područja na čitavom europskom kontinentu. Zbog očuvanosti ritskog ekosustava, velike biološke raznolikosti i izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti, Kopački rit je 1967. godine zaštićen kao upravljani prirodni rezervat, a kasnije i park prirode. Park prirode obuhvaća površinu od 23.000 hektara, od čega je 7.000 ha zaštićeno statusom Posebnog zoološkog rezervata. Kopački je rit uz Deltu Dunava najvažnije mrjestilište za riblje vrste ove rijeke s dosad zabilježenih 44 vrste slatkovodnih riba. Obilje riba privlači i obilje ptica, naročito močvarica, koje se u velikom broju gnijezde u ovom području. Na području Kopačkog rita zabilježeno je 297 vrsta ptica, od kojih 141 vrsta redovno ili povremeno gnijezdi u ritu. Više od 400 biljnih vrsta svjedoči o velikoj vegetacijskoj raznolikosti, od gustih poplavnih šuma vrba i topola, stoljetnih hrastova u sjevernom dijelu, do nepreglednih trščaka i šarenila močvarne vegetacije, različitih u svako godišnje doba. U Kopačkom ritu moguće je uživanje u različitim sadržajima i aktivnostima poput vožnje biciklom, veslanja kanuima, vožnje brodom ili čamcima, promatranja ptica, fotosafarija, obilaska pješačkih i poučnih staza, uživanja u gastronomskim i vinskim specijalitetima. Kopački rit mijenja se iz dana u dan, iz sezone u sezonu, pa je izuzetno zanimljiv u svako godišnje doba, bile to proljetne migracije ptica močvarica ili jesenska rika jelena.

Foto: Zeleni Osijek, Općina Antunovac

Ostale znamenitosti: Muzej Slavonije, Glorija Maris, Galerija Likovnih Umjetnosti

Povijest

Već i u pradoba je bio značajno naselje. Za vrijeme Rimskog doba tu se sagradio grad Mursa koje je bio jedan od najvažnijih prelaznih točki preko Drave. Zidine su joj podignuti u prvoj polovici 2. stoljeća. Grad je nestao zbog vihora velikih seoba naroda.

Ime prvi put se spominje u Jeruzalemskoj itinerariji (1030-1043.), kao u kruhu bogato naselje gdje su prelazili brodovima. Jedan dokument  iz 1196. spominje pod imenom Ezeek. U srednjem vijeku ime su pisali u različitim varijantama: Ösek, Eszek ili Ezeek. Za vrijeme vladavine I. Stjepana tu je vodio put „Via militaris“ koji je povezivao dvorca. Na tom putu su prelazili hodočasnici svete zemlje i križari. Turci 22. kolovoza 1526. tu su prešli rijeku te su spalili most. 1537. tu su pobijedili Turci nad carskom vojskom. 1566. prema Sigetu tu je prešao Dravu Sultan Sulejman. 1599. Miklós Pálffy spalio je most, zatim 2. veljače 1664. Nikola Zrinjski ponovno je spalio most tijekom svojeg zimskog vojnog pohoda. 1687. carske čete ponovno su zauzeli grad i u grad uselili su Nijemce koji do 1945. činili su većinu stanovništva. Osječka Tvrđa sagrađena je 1712. godine, danas je jedan od najvećih utvrda cijele Hrvatske. 1809. Osijek je postao slobodni kraljevski grad. Bio je centar Virovitičke županije sve do Trianonskog mirovnog ugovora. Između 1991. i 1993. podnio je više Srbskih napada, tijekom borbi pogubljeno je više od 1000 ljudi.