funiQ logo

Pečuh

U spomenicima i u povijesno važnim i ostalim atrakcijama bogati najstariji grad Mađarske. Možemo reći da tu se nalazi kulturni i znanstveni centar južnog Podunavlja. Pečuh je izvanredan na nacionalnoj razini likovne umjetnosti i glazbe.

Zbirke i galerije koje možemo tu vidjeti predstavljaju cijelu mađarsku umjetnost XX. stoljeća. Pomoću Koncerta Panonske filharmonije koji postoji već od 1811. i predstave opere družine posjetitelji mogu sudjelovati u posebnim kulturni programima.

Na terenu festivala grad nije zaostao od većih naselja jer tu se održavaju Dani Pečuškog Sveučilišta, Dani Pečuha ili Državni Festival narodnog kazališta (POSZT). 

Pečuško Sveučilište može se ponositi sa 34.000 studenata.

Pored toga nije ni čudo da grad Pečuh 2010. dobio je priznanje Europski grad kulture. 

Znamenitosti

Pečuška Katedrala

Katedralu sv. Petra i Pavla počeli su sagraditi u 11. stoljeću nakon što je ranija crkva 1064. uništena u požaru. Bazilika također na sebi donosi crte nekih stoljeća, jer svaki biskup prema svojem vremenu je nastavio obnavljanje za njih karakterističnom stilu. Najkarakterističniji stilistički elementi su iz klasicizma i iz gotike. Današnji oblik postigao je u 19. stoljeću.

Fasade krase apostoli koji su već treći puta formirani. Danas vidljivi su 1963. posvećeni kipovi, radovi Karla Antala. Bogato ukrašeni interijer od tri broda razdjeluje u dva dijela slavoluk. Mnogo pažnje zahjteva pučki oltar s baldachinom u izradi Györgya Zale.

Orgulja koja se nalazi na koru izrađena je 1887. u bivšoj Pečuškoj tvornici orgulja Angster. Taj divan instrument ima 6101 zviždaljik, kojima duljina varira se od 5 milimetara do 5 metara.

Ta katedrala je prva u cijeloj državi koja je opremljena s klimatskim uređajem da propadanje stanja crkve uspori.

Tijekom posjeta Pape II. Ivan Pavao podigao je na rang “Basilica Minor“.

Zsolnayev kulturni četvrt

Pečuška fabrika porculana Zsolnay na 5 hektranom području 2012. otvorila je Zsolnayev kulturni četvrt, koji je podijeljen u 4 prikaznih dijela. U četvrtu možemo vidjeti izložbu života obitelji Zsolnaya, izložbu ružičastog Zsolnaya Barnabása Winkler, i kolekciju porculana Gyugyi. Tu se nalazi i obnovljeni mauzolej Zsolnay, Kreativna inkubatorska kuća, te trgovine ulice Zanatlija.

U kreativnom četvrtu možemo pronaći kulturne institucije, ugostiteljske objekte, nadalje tu se održavaju pojedini festivali.

Najpoznatije znamenitosti Dječje i obiteljske četvrti su Planetarij, nova zgrada Pečuške Galerije, odnosno obnovljena Kazalište lutaka Bóbita.

U Sveučilišnom četvrtu dobio je svoje mjesto nekoliko fakulteta Pečuškog sveučilišta (npr. Odsjek za umjetnost) i nanovo organizirani odsjeci.

Džamija

Tijekom 143 godina turske vladavine slika grada promijenilo se u istočnu sliku. Osvajatelji sagradili su džamije, islamske crkve koje su imali pravo za održavanje bogoslužja u petak, sagradili su kupališta, a glavnu ulicu preinačili su u bazare.

Koristeći kamenja prethodne izgrađene crkve sv. Bartolomeja na glavnom trgu podigli su i danas vidljivu džamiju, koju dao je sagraditi okupator Pečuha 1543. Gazi Kasim paša.

Prema veličini je najvažniji osmanski spomenik u cijeloj Mađarskoj. Na osnovi bilješki turskog svjetskog putopisca Evlija Čelebije otkrilo se da u pogledu ljepote i veličine Pečuška džamija mogao je rivalizirati sa džamije sultana Selima u Istambulu. 14. listopada 1686. bogomolje za zahvalu od oslobođenja od Turaka već tu je bila održana.

Ranokršćanska groblja

Na početku 2. stoljeća Rimljani na području Pečuha su osnivali svoj grad Sopianae.

Na toj arheološkoj izložbi možemo vidjeti iz 4. stoljeća iz onodobne ranokršćanske zajednice ostale grobne građevine. Tijekom 200 godina iskapanja unutar i izvan grada pronađeno je više kapela i groblja, izgrađene grobnice, te pronađeni su više tisuća godina stari predmeti. Otkriveni arhitekturske nakupine u zidnim slikama iznimno svestrano i složeno ilustrira ranokršćanske pogrebne arhitekture umjetnosti sjeverne i zapadne pokrajine Rimskog carstva. 2000. godine u Pečuhu u kulturnoj kategoriji stavili su na UNESC-v popis svjetske baštine.

Muzej Csontváry

Godine 1973. otvorena je izložba djela Tivadara Kosztka Csontváry centru grada Pečuha u jednoj neo-renesansnoj građevini.

Poput mnogih likovnih umjetnika ni Csontvárya nisu priznali za vrijeme svojeg života. Nakon smrti mađarskog slikara njegove radove željeli su prodati na aukciji za pokrivače kola i jedino sreći možemo zahvaliti da nije se tako dogodilo. Arhitekt Gedeon Gerlóczy je prepoznao u Csontváryu doista velikog umjetnika i kupio je sve njegove radove tako ih sačuvavši za budućnost.

U prvom mjesecu otvaranja muzeja 20 tisuća posjetitelja je pogledao izložbu koja je velike važnosti i u pogledu domaće muzejske prošlosti.

Ovdje možemo vidjeti i Csontváryevu najpoznatiju sliku „Usamljeni cedar“ ("Magányos cédrus").

Muzej Vasarely

Victor Vasarely rodio se 1906. u Pečuhu. U 24 godini svoga života preselio se u Francusku i tamo je živio sve do svoje smrti do 1997 godine. Umjetnik 1969. darivao je muzeju svog rodnog grada 42 sitotiska. Zahvaljujući zahvalnoj recepciji Vasarely između 1974-75. sastavio je jednu zbirku od nekoliko stotinjak jedinica koji predstavlja njegov kompletni opus. Od tih slika je otvoren i muzej iz 1976.

Muzej Vasarelyja je jedna od najposjećenijih izložbenih prostora na području. Cijela izložba uključuje od ranog Bauhaus-utjecaja, od analitičke geometrije preko grafičkog dizajna do op-art umjetnosti. Tu možemo vidjeti i svjetsko poznao djelo „Zebra“.

U muzeju u posebnoj cjelini možemo vidjeti djela Klare Spinner, supruge Vasarelya u 30-im i 40-im godinama pod dojmom Bauhausa, te djela Jean Pierede Vasarely (Yvaral) koji su nositelji nasljedstva tatine umjetnosti.

Dóm Kőtár

Zoltan Bachman pečuški arhitekt s Kossuthovom nagradom smislio je modernu zgradu Lapidarij (Kőtár), koji se nalazi na putu u svodu prema Katedrali. U tu postavljenoj stalnoj izložbi možemo vidjeti mnoštvo vrijednih kamenoreza iz doba Arpadovića i u dómu više kamenih ostatki iz srednjeg vijeka.

Biskupska palaća

Povijesna zgrada nalazi se na zapadnom dijelu katedrale. Izgrađena je tijekom 12. stoljeća, dok u 19. stoljeću zbog biskupske narudžbe napravili su veću obnovu. Tijekom obnove gotovo potpuno su nestali tragovi srednjovjekovnog nastanka. Gdje ipak može se otkriti pravo porijeklo gradnje je sami izgled osnovnog sustava, dijelovi gotičkog prozora na jugoistočnom tornju, materijali zidnih dijelova i bivši braničnom kulom ojačana vrata.

Jednog balkona palače možemo vidjeti kip Ferenca Liszt koji gleda katedralu. Prema mjesnoj legendi slavnog skladatelja inspirirala je glazba zvona katedrala.

U navedeni povijesni građevinski kompleks koji opkoljava Biskupsku palaču također pripada i Barbakan.

Barbakan

Barbakan je jedna naprijed postavljena utvrdna kapija, koja često ima svoj posebni jarak s pokretnim mostom i kapijom s pozada. Kula je s osnovom kruga iz 15. stoljeća, dio nekadašnje biskupskog zidnog sustava. Izgradnju Barbakana vezuju uz pečuški boravak generala Pál Kinizsi. Visoke zidine podijeljeni sa puškarnicama, na zapadnom rubu sa vrha građevine pruža nam se prekrasan pogled na centar grada.

Cilj izgradnje da protivnike koje napadaju okomitu kappiju zaustavi smjer napada te ukoliko je moguće upravlja ih u paralelni smjer sa zaštitnim zidom. Tako napadači duže vremena trebaju obilaziti pod oružjem obrambene crte.

Povijest

Na početku 2. stoljeća Rimljani na području Pečuha su osnivali svoj grad Sopiane. Na kraju sljedećeg stoljeća u jako brzom tempu širio se kršćanstvo, što je rezultirao da koji su sebi mogli dopustiti dali su sagraditi grobnice i kapele. Kasnije iznad tog groblja su sagradili Trg sv. Stjepana gdje su i više područja otkrili i pronašli su grobnice koje sada mogu se posjetiti.

U 18. stoljeću slučajno su otkrili jednu grobnicu s vrčem kojemu arheološko istraživanje napravili su tek 1939. godine. Komora je ukrašena freskama te na jednom zidu možemo vidjeti i naslikani imenitelj vrč. Iznad grobnice pronađene su ostavštine zidina grobne kapele. Pronađeni ostaci peći to potvrđuju da nakon Rimljana stanovnici grobnu kapelu koristili su za kuću. Danas zaštićena građevina štiti arheološki kompleks.

1975-76. pronašli su jednu dvokatnu ranokršćanski mauzolej. Na donjem katu nalazi se mauzolej s dva groba s prednjim dijelom, kojima zidovi gotovo u cijelosti su ukrašeni farbama. Na jednoj sceni vidimo prikaz „grijeha“. Gornji kat je bila grobna kapela. U mauzoleju pronađeni novčići potvrdili su da u 4. stoljeću su tu pokapali.   

1922. godine pronašli su jednu trodijelnu grobnu kapelu u neposrednoj blizini Katedrale. Na podu ostalo je nekoliko starih mozaika. Na zidovima pronašli su bojanje u dva sloja. Ranije je iz 4. stoljeća a kasniji je iz 9. stoljeća. 1938. arheolozi pronašli su jedno sedmodijelnu grobnu kapelu koje su zatim nanovo pokopali. Tijekom izgradnje 2002. pronašli su groblja i druge  nalaze iz rimskog doba.

1009. sv. Stjepan je osnovao Pečušku biskupiju. Na sredini 11. stoljeća stajala je i crkva, ali se uništila u požaru. Na sredini 12. stoljeća podigli su  trobrodastu katedraslu s novom kriptom. U 14. i 16. stoljeću pregradili su, ukrasili, i nadogradili ju. Tijekom turske vladavine jedan dio zgrade je bio škola a u drugom dijelu bio je skladište. Freske su objelili vapnom a reljefe iz doba Arpadovića su oštetili.

Iako u 18. stoljeću su ju renovirali, stanje nosivih zidina u 19. stoljeću postalo je opasno. Zidove i kule su porušene, današnji stil postigao je između 1882-1891. godine. U katedrali možemo se oduševiti sa  freskama Bertalana Székely u kapelama sv. Mora i sv. Marije, dok u kapeli Corpus Christi možemo se diviti freskama Karla Lotz.