Antunovac
Naselje maltene sa svojih 2000 stanovnika zajedno sa Ivanovcem predstavlja jednu općinu. Na njegovom području gnijezdi jedan par vrlo ugroženog stepskog sokola.
Znamenitosti
Spomen Kapelica u Antunovcu
U Antunovcu je 03. prosinca 2010. otvorena spomen kapelica Svetog Antuna, zaštitnika mjesta, kao trajna uspomena na poginule i nestale branitelje i civile tijekom Domovinskog rata. U spomen kapelici postavljene su slike 40 Antunovčana poginulih u Domovinskom ratu.
Stepski Sokol
Stepski sokol (lat. Falco cherrug) je ugrožena vrsta koja naseljava samo jugoistočnu i dijelom srednju Europu, dok se glavnina svjetske populacije nalazi u središnjoj Aziji. To je grabežljivica stepskih ravnica s rijetkim drvećem, a naseljava i planine te polupustinjske predjele. Uglavnom je ptica selica te zimuje u središnjoj Africi. Kod nas se gnijezdi samo u istočnoj Slavoniji. Promatranjima u posljednjih nekoliko godina zabilježena su samo 2 para na gniježđenju u cijeloj Hrvatskoj, jedan u Vukovarsko – srijemskoj županiji, a drugi u Osječko – baranjskoj županiji i to upravo na području općine Antunovac. Razlozi velike ugroženosti ove ptice su intenziviranje poljoprivrede kojom se smanjila kvaliteta staništa, aktivnosti krivolova, držanje u zatočeništvu i krađa jaja.
Povijest
Naselje Antunovac u pisanim tragovima se spominje 1839. godine pod mađarskim nazivom Antafalu, a hrvatsku inačicu Antunovac nalazimo iz 1851. godine. Porijeklo imena vezano je uz spomen nekadašnjem vlasniku posjeda Antunu Adamoviću. Već 1880. godine na posjedu grofa Adamovića starosjedioci Mađari sagradili su kapelu sv. Antuna. Zanimljiv je i podatak da se sve do 1924. godine u ovom mjestu govorilo mađarskim jezikom. U razdoblju od 1900. – 1992. godine naselje je nosilo ime Tenjski Antunovac, a od tada nosi prvotni, stari naziv Antunovac. Od kraja 1944. godine pa sve do 1953. godine, shodno povijesnim događajima na ovim područjima nacionalna struktura stanovništva se mijenja kako u Antunovcu tako i u Ivanovcu, gdje su prvotni naseljenici njemačke nacionalnosti protjerivani, a u napuštene kuće se uglavnom useljava stanovništvo iz Hrvatskog zagorja i Dalmacije, koje se doseljava u potrazi za plodnom zemljom te se vrši nova razdioba zemljišta naseljenicima.